Zlatna utvica

Fantastičan svijet i lica koja žude za istinom i znanjem Ivana Brlić-Mažuranić isprepliće u svojim pričama i stavlja ih u slavensko mitološko ruho. U pričama koje golicaju jednako dječju i maštu odraslih pojavljuju se čudesna bića: vile i vilenjaci, Potjeh, Rogoč, Stribor, Malik Tintilinić, Svarožić i Bjesomar, a u našoj priči Zašto se rodila bijedna Lera i njezino siroče mravlji kralj i mala zlatna utvica neočekivano progovore otkrivajući Leri i kćeri joj Jasenki put do Svitivrata i ujedno im daju uvide u neizrecivo lijep svijet prirode daleko od ljudi u gori, povrh močvare, u čijoj je blizini prapovijesno ljudsko naselje. Ovu nježnu i sjetnu priču o odnosima majke i kćeri, oca i sina naša najcjenjenija autorica za djecu smjestila je u pradavno doba kada ljudi žive u zemunicama, u skromnim naseljima kraj močvara, a tadašnjim ljudima, za koje kaže da su "osrednji i ogovorljvi i nikakvi" glavni je smisao života nahraniti se i napojiti. Ali mora postojati još neki, možda važniji razlog rođenja? Lera i kći joj Jasenka krenule su u goru potražiti Svitivrata koji znade tajne postojanja svih živih bića. Zlatna utvica otkrit će im put do golim okom nevidljivog gospodara. Igrajući priču protagonistice naše predstave mijese tijesto za kruh i pripravljaju kolače, realni predmeti u njihovim rukama postaju čudesan bajkoviti svijet. Vodeći publiku u svijet u kojem stoluje dobrostivi Svitivrat i njegova glavna pomoćnica zlatna utvica protagonistice pozivaju publiku na suigru i zajedničko maštanje. Kroz predstavu otkriva se razlog i svrha rođenja živih bića: čovjek je ono što voli raditi i ostvaruje se kroz radnju. Zagovarajući ljudske moralne osobine i plemenite osjećaje kao što su vjernost, ljubav i dobrostivost, učimo kako nadrasti svaku osobnu slabost i nestabilnost. red. prof. dr. art. Robert Raponja